Nije čudo što je cjeli svijet nedavno zabeležio da je umro dr Majkl Debejki. Najbolji kardiohirurg 20. vjeka je bio pravi čudotvorac. Među mnogima, za pomoć su ga molili bivši kralj Velike Britanije Edvard Sedmi, najbogatiji proizvođač u istoriji automobila Henri Ford i predsednik Rusije Boris Jeljcin.
Genijalnog Jermenina, naturalizovanog Amerikanca u bjelom mantilu prodornog pogleda iza naočara na kukastom nosu, potpisnik ovih redova sreo je 1971. godine u Teksasu, tačnije, u prezbeterijanskoj bolnici u Hjustonu u kojoj je Debejki radio cjelog života i u kojoj je pre desetak dana umro u 99. godini. Povod za susret je bio pomenuti Dušan Vlačo, u to vreme svetski rekorder po dužini života sa presađenim srcem. Prvo presađivanje srca obavio je 1967. u Južnoj Africi Kristijan Bernard izvesnom Luisu Vaškanskom, koji je posle operacije živeo 40 dana. Javnost je bila impresionirana pionirskim poduhvatom, ali većina stručnjaka je smatrala da je Bernard hteo pošto-poto da pretekne veštijeg i temeljnije pripremljenog Debejkija. Vreme im je dalo za pravo. Dušan Vlačo iz Elemira rodio se sa srčanom manom. Nije imao pregradu u srcu, zbog čega su se u levoj pretkomori mešale prečišćena i neprečišćena krv. Do 15. godine tri puta je bio između života i smrti. Tako je u sredu, 18. septembra 1968. godine, 16-godišnji Vlačo postao prvi Jugosloven kome je presađeno srce. Bio je 48. pacijent te vrste u svetu i 22. koji je preživeo. Dobio je srce žrtve ubistva 36-godišnjeg Dolfusa Vingejta iz Hjustona. Vlačo je poživeo još nekoliko godina i postao jedan od primjera Debejkijevih uspešnih otmica vremena od smrti. O Debejkiju je zabeiljezeno bezbroj anegdota, od kojih jedna povezuje najslavnijeg hirurga 20. veka sa najslavnijim bračnim parom tog vremena. Prije Drugog svjetskog rata, Velika Britanija je zaista bila velika. Kralj Edvard Sedmi je bio suveren na Novom Zelandu, u Australiji, Burmi, Hongkongu, Singapuru, Indiji i u sijaset drugih zemalja, ali sredinom tridesetih godina prošlog vijeka Britaniji se smrklo. Lepuškasti plavokosi kralj Edvard se zaljubio do ušiju u Valis Simpson, suvonjavu, crnuparastu raspuštenicu sa nosom sličnim Debejkijevom. Raspuštenica iz naroda, pa još Amerikanka! Mililoni vjernih podanika bili su u šoku. Pored Edvarda, Valis se viđala sa još jednim muškarcem. Mlađani kralj je, međutim, rešio da se ženi. Birajući između krune i verenice, Edvard se odlučio za gospođu Simpson. Posle abdikacije 1936. godine, kao vojvoda od Vindzora, otišao je u Francusku, obavešten da na Ostrvo neće smeti da se vrati ni mrtav. Elem, vojvoda je omatorio i dopao nevolja sa krvnim sudovima. Zapušila se srčana arterija, činilo se da su mu dani izbrojani. Pozvao je Debejkija, a Debejki mu je uzeo venski krvni sud iz noge - narodski rečeno, žilu - i premostio začepljenje. Drugim rečima, spasao mu je život. Bivši kralj je smislio kako da se oduži, priča kaže da je od "Rovera" naručio kalup za samo jednu limuzinu. Unikat par ekselans. Skroman kakvog ga je Bog dao, Debejki nikad nije seo u taj automobil. U Hjustonu 1971. godine vozio je "ford" ne mnogo mlađi od njega, ali mnogi bogataši su poludeli od želje da voze baš takav "rover". Nudili su basnoslovne sume novca, naročito šeici, sve dok im nije rečeno da je vojvoda blagovremeno naredio da kalup bude razbijen. Kada je predsjednik Rusije Boris Jeljcin morao na operaciju srca, pozvan je i Debejki. Pozvali su ga kao konsultanta, iako je te 1996. bio na pragu devete decenije. Operacija je uspela i Jeljcin je posle petostrukog bajpasa vladao još tri godine, a živeo još 11. - Srce je pumpa, a pošto od te pumpe zavisi život, potrebna je njena zamena kada se pokvari. Kao hirurg tu vidim samo jedan cilj, produžiti život obolelom što je moguće više - rekao je. Citiraj ovaj tekst na tvom sajtu | Pregleda: 190
1. Zavičaj srca Vraćamo se u Sarajevo, a misli su i dalje vezane za Bejtullah…. Pred sobom vidim prizore mnoštva koje tavafi. I velikog leptira koji se nepomično zalijepio za crni prekrivač Ka’be. Srcu je odmah lakše, jer se na trenutak vratilo u svoj zavičaj. U mjesto daleko od svijeta ovoga, koji...
Poštovana braćo i cijenjen sestre! Danas ćemo, inša-Allah, govoriti o jednom od temelja Islama. Govorićemo o hadžu, jednom od mnogih vrsta i oblika ibadeta u Islamu. Ibadet koji potiče još iz vremena Ibrahima, a.s, kome je Allah, subhanehu we teala, naredio:“ I oglasi...
Sedam je obaveznih dužnosti koje treba obaviti na hadždžu, a za koje, ako se ne obave, potrebno je učiniti kefaret1. To su naredne dužnosti:a) Ihram (nijet) sa mikata, b) boravak na Arefatu do zalaska Sunca, za onoga koji je boravio na njemu preko dana, c) boravak na Muzdelifi, d) noćivanje na Mini u danima Bajrama (ejjamu-t-tešrik), e) bacanje kamenčića, f) brijanje ili skraćivanje kose, h) oprosni tavaf.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Hadždž je Arefat.” (Bilježi Ahmed i drugi.) A Arefat je jedno prostrano uzvišenje i plato nadomak Mekke na kojem je obavezno proboraviti i stajati u određenom danu hadždža.
Osobi u ihramima zabranjeno je devet radnji: Uklanjanje dlaka, bilo kako i sa bilo kojeg dijela tijela, shodno riječima Uzvišenog: ﴿ وَلا تَحْلِقُوا رُؤُوسَكُمْ حَتَّى يَبْلُغَ...
Mustehab je okupati se prije ihrama, uklonuti dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i namirisati se. Muškarac oblači dva komada čistog i bijelog platna (rida` i izar), ali će prije toga skinuti sa sebe svu šivenu odjeću.Po najispravnijem mišljenju nema posebnog namaza prilikom ihrama, ali ukoliko se vrijeme oblačenja ihrama poklopi sa jednim od namaza može se zanijetiti poslije namaza, zbog toga što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počeo sa ihramom nakon...
ihram, boravak na Arefatu, tavafu-l-ifade, s`aj između Safe i Merve.
Kriminal kao značka identiteta
"Znaš što, kad god trebam nešto završiti u Sarajevu, u Vladi ili na carini, Boga molim da trebam razgovarat' s Bošnjakom. Je li nadležan neki naš Hrvat, odma' znaš da nećeš majci lako proći: naši traže najmanje 40 posto od iznosa usluge koju čine, a idu i do pola. Nekidan sam imao kombinaciju od 160 tisuća maraka i naš čovjek mi je bez trunke stida tražio 80 da mi oposli stvar. Da je umjesto njega bio Bošnjak - sve bih završio za dvije-tri tisuće." Ovo je citat iz priče iskusnog hercegovačkog "biznismena", jednog od mnogobrojnih koji dijele identično iskustvo "poslovanja" s državnim i federalnim vlastima u Sarajevu. Za nju sam čuo nekoliko dana prije informacije da se krajem prošle sedmice u Sarajevu održava znanstvena konferencija u organizaciji Instituta za istoriju o temi Identitet Bošnjaka od 1945. do danas... Senad Pećanin 23.05.2008.(BH Dani)