|
 Pravo pitanje koje kruži cijelim svijetom jeste, da li je ovo početak kraja islamske republike ili samo poraz autoriteta radikalne linije u liku Ahmadinedžada. U svom prvom javnom obraćanju nakon demonstracija, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei je podržao rezultate predsjedničkih izbora u zemlji i predsjednika Mahmouda Ahmadinejada te je pozvao na završetak protesta. To, kao i više upozorenja i prijetnji najviših autoriteta aktuelnog režima nije urodilo plodom, što je očigledan znak da ovo nije samo unutrašnji obračun vjerskih poglavara, već da se trese cijeli poredak islamske republike.
Video snimci brutalne smrti iranske djevojke Video snimci brutalne smrti iranske djevojke objavljeni na internetu, dok umire od policijskih metaka tokom demonstracija, šokirali su svjetsku javnost. Djevojka, koja je na prosvjede došla sa svojim ocem i čije ime na farskom znači 'glas', u kratkom je roku postala simbol demonstracija. Snimka prikazuje djevojku koja leži dok joj iz usta curi krv te ljude koji je pokušavaju oživjeti. Prema pisanju blogera, dobila je metak u srce i preminula je za manje od dvije minute. Ubio ju je snajperist koji pucao s krova jedne kuće i jasno se vidjelo da je namjerno pucao u djevojku, napisao je jedan bloger.
Ahmadinedžad koji se stalno sukobljava sa Zapadom, ali i cijeli sistem islamske republike oslonjen na vladavinu „čvrstom rukom“ i izolaciju, postao je prepreka za mlade Irana koji su i glavni incijatori demonstracija, i koji danima buntovno idu protiv svih zabrana koje pokušavaju nametnuti do neki dan, neprikosnoveni predstavnici režima. Sve podsjeća na masovne demonstracije viđene prije trideset godina u Iranu protiv šaha Reze Pahlavija. I analitičari priznaju, oprezno, da demonstrantima u Iranu više nije važno je li Ahmadinedžad pokrao glasove. Otpor gradjana u Iranu, već je više od toga.
Optužbe ,biografija ,fakti …
Figura oko koje se prelama najveća kriza islamske republike, Ahmadinedžad, šokirao je svijet izjavama da je holokaust čista izmišljotina i da Izeal treba izbrisati s lica zemlje, ovih dana se nalazi na „tapetu kritičara“ zbog gotovo nevjerovatne optužbe: da je porijeklom Jevrej. Naime, Ahmadinežad rođen je kao Mahmud Sabordžijan 28. oktobra 1956 a njegova porodica je promijenila prezime po njegovom rođenju.
Mehdi Hazali, sin konzervativnog ajatolaha Hazalija, objavio je da je „čuo da predsjednik Ahmadinežad ima jevrejske korijene” i kao krunski dokaz za svoju tvrdnju je iznijeo podatak prema kojem je izvorno prezime Ahmadinedžada - bilo Sabordžijan. Biografija Ahmadinedžada: Mahmud Ahmadinežad rođen je kao Mahmud Sabordžijan 28. oktobra 1956. u selu Aradanu, oko sto kilometara jugoistočno od Teherana. Neposredno po njegovom rođenju, porodica se u potrazi za boljim životom preselila u prestonicu i promijenila prezime. „Ta promjena pokazuje koliko je Ahmadinežadova populistička politika vezana za islam i radničko porijeklo”, objašnjava novinar Robert Tejt. Prezime Sabordžijan nastalo je od persijskog naziva za bojadžiju, što je bio jedan od glavnih zanata u pokrajini u kojoj je sadašnji predsjednik Irana rođen, dok Ahmadinežad znači „Muhamedov rod” ili „čestit rod”. Ova porodica pripada narodu Tališ i nema osnova da se vjeruje da su Sabordžijani prezime promijenili da bi sakrili svoje jevrejske korijene. Mahmud Ahmadinežad je 1976. upisao građevinarstvo na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Teheranu, a prije dvanaest godina doktorirao je na izgradnji i planiranju saobraćajnica. Politikom je izgleda počeo da se bavi upravo tokom studija, a neki od Amerikanaca koji su 1979. i 1980. više od godinu dana bili zatočeni u zgradi ambasade u glavnom gradu Irana tvrde da ih je baš on tada ispitivao i prijetio im. Tokom osamdesetih bio je službenik u pokrajini Zapadni Azerbejdžan, a kad je Sadam Husein napao Iran prijavio se za dobrovoljca u vojsci. Potom je bio načelnik pokrajine Ardabil, a od 1989. i profesor na fakultetu. Ima dva sina i ćerku, a u javnosti gradi sliku o sebi kao o običnom čovjeku koji vodi skroman život Teheranski Tianamen Zanimljiva koincidencija: prije dvadeset godina, također u junu mjeecu, na trgu Tiananmen došlo je krvavih sukoba između vojske i većinom studenata koji tražili demokratizaciju kineskog društva. Kineska je vlada naredila tada da se demonstracije na najvećem trgu na svijetu zaustave što je vojska brutalnim mjerama i učinila. Fakti: IRAN * Zvaničan naziv: Islamska republika Iran
* Površina: 1.648.000 km2
* Broj stanovnika: 68.960.000
* Iran graniči s: Afganistanom (639 km), Turkmenijom (992 km), Azerbejdžanom (611 km), Armenijom (35 km),Turskom (499 km), Irakom (1458 km) i Pakistanom (909 km)
* Dužina morske obale: 2.440 km, od toga je 740 km Kaspijskog mora, ostalo je Perzijski zaliv i Arapsko more
* Etnička struktura: Perzijanci 51%, Azerski Turci 24%, Kurdi 7%, Gelaki i Mazandarani 8%, Arapi 3%, Luri2%, Baluši 2%, Turkmeni 1% i ostali 1 %
* Jezici: Perzijski (zvanični), Turski, Kurdski, Lurski, Baluški i Arapski
* Vjerska struktura: muslimani 99% od toga 89% Šiiti i 10 % Suniti, 1% Židovi, Kršćani, Bahayi i ostali
* Administrativno uređenje: 28 provincija
* Privreda (podaci iz 1999): BPD 347,6 milijardi $, vanjski dug 21,9 milijardi $, BPD per capita 5.300 $ i zalihe nafte 99 milijardi barela
* Radna snaga: 15,4 miliona - od toga zaposleno u poljoprivredi 21%, industriji 3 %, usluge 45%; nezaposlenost je 25%
* Uvoz:34,6 milijardi $, izvoz 34,9 milijard $
* Glavni vanjskotrgovinski partneri: Njemačka, Japan, Francuska i Italija
* Saobraćajna infrastruktura: željeznice 5600 km, ceste 140.200 km od toga asfaltiranih 49.440 i 74 km avtocesta, riječni putevi 904 km, aerodromi 288, luke 15
* Naftovodi: za sirovu naftu 5.900 km, za derivate 3.900 km, za prirodni plin 4.550 km
* Oružane snage: 545.600 od toga pješadija 350.000, mornarica 20.600, avijacija 50.000
* Vojni budžet: 5,787 milijardi $
* Politički sistem: Glavna osobina iranskog političkog sistema je raznolikost i brojnost sedam grana vlasti, koje se međusobno prepliću u svojim nadležnostima. Sve grane vlasti su pod apsolutnim nadzorom vrhovnog vjerskog vođe (Muršid) Ajatolaha Ali Khameneiy, koji je izabran za vrhovnog vjerskog vođu na Savjetu eksperta 6. aprila 1989. godine. Grane vlasti su:
o Muršid
o Parlament broji 290 poslanika izabranih na opštim izborima. Reformatori imaju 70% mjesta ili 170 poslanika, a konzervativci 30% poslaničkih mjesta u parlamentu
o Sudska vlast
o Savjet eksperata
o Vrhovni savjet za nacionalnu sigurnost
o Savjet čuvara ustava
* Političke stranke: 8
* Nezavisne organizacije civilnog društva: 12 * . (Biznis.ba)
 Citiraj ovaj tekst na tvom sajtu | Pregleda: 640
|
