|
 Piše: Yasin Alder
Mnogi ljudi su iznenađeni činjenicom da je islam u Mađarskoj – zemlji koju mnogi računaju u Balkan iako geografski pripada srednjoj Evropi – dio historijske stvarnosti. Veliki dijelovi današnje Mađarske bili su 150 godina sastavni dio Osmanske carevine. U glavnom gradu Budimpešti, a prije svega njegovom starijem dijelu Budimu, nalazile su se brojne džamije, hamami i druge muslimanske građevine od kojih se neke i danas mogu vidjeti. Ali i prije dolaska Osmanlija, na prostorima današnje Mađarske živjeli su muslimani.
Rana svjedočanstva
Kao što je poznato, Mađari potječu iz stepskih predjela zapadno od Urala i dijelova uz rijeku Volgu. U srednjem vijeku su u nekoliko valova naselili Panonsku nizinu. Mađarski jezik se ubraja u ugro-finsku porodicu jezika i time je srodniji turskom nego susjednim slavenskim ili germanskim jezicima. Neki od naroda koji su zajedno sa Mađarima naselili Panoniju, kao što su Kumani ili Pečenjezi, već su u svojim izvornim nastambama sjeverno od Crnog mora prihvatili islam. Tragovi ovih ranih muslimana, koji su od 10. vijeka stigli na teritorije današnje Mađarske, ali i u Rumuniju, daju se pratiti do 13. vijeka. Nemuslimani su ih često nazivali "Ismailićani".
O njima su pisali arapski putopisci kao što je bio Al-Gharnati koji je u 12. vijeku izvjesno vrijeme živio u Mađarskoj, ili Yaqut al-Hamawi, koji je pisao o muslimanima Mađarske koji su u njegovo doba studirali islam u Siriji. Od jedne izvjesne historijske tačke došlo je do nasilnog pokrštavanja ovih muslimana, prije svega za vrijeme vladavine kraljeva Kálmána I. und Lászla V. Ali muslimani su i dalje bili prisutni u kraljevoj vojsci i bili su pouzdaniji jer nisu pili alkohol. Međutim, tragovi mađarskih muslimana gube se u kasnijem dobu.
Kao dio Osmanskog carstva
1526. godine islam je prodro u Mađarsku nakon važne bitke pod Mohačom i do 1541. godine Osmanlije su pod svojom kontrolom držale cijelu centralnu i južnu Mađarsku. Na sjeveru se osmanska vladavina protezala daleko iznad Budimpešte; u gradu Egeru na granici sa Slovačkom i danas postoji jedan minaret iz tog vremena. Nakon što su Austrijanci 1686. godine osvojili Budim, Osmanlije su 1699. godine napustile Mađarsku. Većina Mađara koji su prihvatili islam, kao i drugi muslimani koji su se tu naselili, prije svega Bošnjaci i Srbi, napustili su zemlju. Većina od postojećih 200 džamija iz osmanskog vremena bila je uništena. Ostale su samo dvije: džamija Jakovali Hasan-paše u južnomađarskom gradu Pečuhu i džamija Malkoč-bega u Šiklošu. Iz osmanskog vremena ostali su očuvani i brojni hamami.Vjerovatno je broj muslimana u prvoj, srednjovjekovnoj fazi bio veći nego za vrijeme Osmanlija.
Novija historija
Prvi zapisi novije historije o prisutnosti islama u Mađarskoj sreću se tek u 19. vijeku i to u ličnosti orijentaliste Gyula Germanusa koji je prihvatio islam i uzeo ime Abdulkerim. Germanus je do sada bio i jedini muslimanski izaslanik u mađarskom parlamentu. Četrdesetih godina 19. vijeka nastao je i prvi prijevod Kur'ana na mađarski jezik. Nakon neuspješnog ustanka 1848. godine protiv Austro-Ugarske, mnogi koji su uzeli učešća u njemu, a prije svega vojnici i oficiri, potražili su spas u Osmanskom carstvu. Neki od njih su čak i primili islam. Najpoznatiji među njima su József Bem, Richárd Guyon i Ágoston Kmetty.
Od 1878. godine, velika područja na kojima su živjeli muslimani postala su dio Austro-Ugarske, kao što je to bio slučaj s Bosnom, te je islam 1916. godine i zvanično priznat. U Prvom svjetskom ratu, Austro-Ugarska i Osmansko carstvo bili su saveznici. 1931. godine u Mađarskoj je osnovano prvo zvanično udruženje muslimana, koje je bilo sastavljeno većinom od Bošnjaka. Pored njih, već tada su postojali mađarski konvertiti. Nakon Drugog svjetskog rata i dolaska komunista na vlast, vjere su se i u Mađarskoj našle pod pritiskom, ali ne u tolikoj mjeri kao što je to bio slučaj u drugim državama iza željezne zavjese.
Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, arapski studenti u Mađarskoj organizirali su u studentskim domovima klanjanje džuma-namaza. Mađarska vlada je 1982. godine počela pregovore sa predstavnicima raznih muslimanskih organizacija i 1988. godine ponovo je sa radom počela Islamska zajednica Mađarske na čelu sa Mihálffyjem Balázsom koji je preveo Kur'an na mađarski i koji je nakon prelaska na islam uzeo ime Abdurrahman. U glavnom gradu postoji osam mesdžida, a namaz se održava i u Miškolcu, Debrecenu, Segedinu i Tatabanji.
Rastuća zajednica
Prema popisu stanovništva sprovedenog 2001. godine, u Mađarskoj živi 3.201 musliman. Pošto je broj muslimana u Mađarskoj u porastu, onda je i ovaj broj danas vjerovatno mnogo veći. Mađarski musliman Jakub György njihov broj procjenjuje na oko 20.000 od kojih je većina arapskog porijekla, prije svega studenti, akademičari i trgovci. Oko 4.000 do 5.000 njih posjeduje mađarsko državljanstvo. Većina muslimana Mađarske koji su arapskog porijekla potječe iz Sirije i Egipta. Broj Mađara koji su prihvatili islam, Jakub György procjenjuje na oko 3.000 do 3.500 osoba. Mnogi od njih su mladi ljudi između 20 i 40 godina, studenti, koji vladaju s više jezika. S obzirom da su muslimanski imigranti u Mađarsku osobe sa dobrim školovanjem,većinom, islam nema imidž '‘gastarbajterske'‘ vjere, kao što je to slučaj u Njemačkoj ili nekim drugim zapadnoevropskim zemljama.
Postoje dvije muslimanske organizacije, koje se u prvom redu brinu o Mađarima koji prihvate islam i koje su aktivne u da‘vetskom radu. Jedna od njih je već spomenuta Islamska zajednica Mađarske (engl. Hungarian Islamic Community), koja ima upravu nad jednom džamijom, informira o islamu i poziva u islam. Pored toga, aktivni su i u humanitarnom radu, pomažu npr. muslimanima Sudana, ali i unutar Mađarske. Oni također pružaju podršku muslimanskim zatvorenicima i izbjeglicama. Druga organizacija je Hanif Islamic Cultural Foundation koja prevodi knjige, organizira da‘vetske programe i drži dva centra za da‘vu. Obje organizacije imaju usku međusobnu saradnju. "10 do 20% prisutnih na džuma-namazu su mađarski muslimani", kaže Jakub György, nastavnik koji radi za Hanif Foundation i skorašnji imam jedne budimpeštanske džamije.
Odnos prema islamu i muslimanima u Mađarskoj karakterizira veliko neznanje većinskog, nemuslimanskog stanovništva u pogledu islama. "Većina ljudi ovdje sa riječima ‘islam‘ i ‘musliman‘ nema nikakvih asocijacija", kaže on. "U medijima se islam spominje samo u kontekstu izvještaja iz inostranstva, a možda jednom ili dvaput u mjesecu da čujete nešto o islamu u Mađarskoj." Sve više Mađara islam posmatra kao dio sopstvene historije, djelimično zbog osmanske vladavine, ali i zbog poznatih ličnosti u 19. vijeku koje su prihvatile islam, kaže György. Historija predosmanskog islama mnogima je i dalje nepoznata. Nemuslimani u Mađarskoj su veoma zainteresirani za islam i postavljaju brojna pitanja, npr. o hadždžu, postu u ramazanu ili ahiretskom životu. "Mi organiziramo razne tribine, nedavno smo npr. organizirali jednu tribinu o poslaniku Muhammedu, a.s., koja je bila posjećena kako od muslimana tako i od nemuslimana. Čak nas je i jedna nemuslimanska ustanova, jedno pozorište, zamolilo da organiziramo tu manifestaciju." Također, Hanif zadužbina organizira i sportska takmičenja, kao i sve što ima veze sa islamom. "Naš cilj je ljudima približiti islam na razne načine, direktno ili indirektno, jer ljudi se interesuju za različite stvari. Npr. ja sam sâm došao do islama putovanjem, a kod drugih ljudi je možda sredstvo neko drugo", kaže ovaj mađarski musliman.
Izvor: Islamische Zeitung, julsko izdanje
Prijevod: Sejfudin Dizdarević Saff - 225 - 8. avgust 2008. - 7. ša’ban 1429.
 Citiraj ovaj tekst na tvom sajtu | Pregleda: 581
|
