|
Vrijednost sure: Hadis: Ko prouči suru Kadr dobit će nagradu onoliku koliku dobije neko ko isposti ramazan i probdije u ibadetu noć Kadr. (Hakki, 10/486) U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog! 1. Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr -Doista smo Mi Kur`an objavili, tj. započelo je njegovo objavljivanje, u noći ogromne vrijednosti i časti, jednoj od ramazanskih noći.
Glagol nezele kao osnovni i enzele kao četvrtu vrstu tog glagola, osim u ovom ajetu, nalazimo i u ajetima:و بالحق أنزلناه و بالحق نزل )الإسراء 105(«Mi smo Kur`an pun mudrosti objavili, i na istinit način je on sišao.»و قل رب أنزلنى منزلا مباركا و أنت خير المنزلين ) المؤمنون 29 )«I reci: "Gospodaru moj, iskrcaj me (spusti me) na blagoslovljeno mjesto, Ti to najbolje umiješ!"»و أنزلنا من السماء ماء طهورا ( الفرقان 48 )«...i Mi s neba čistu vodu spuštamo.»Jezičko značenje ovog pojma je: ući u neko mjesto i skloniti se u njemu ili odsjesti; uvesti drugoga u neko mjesto i smjestiti ga u njemu; spustiti nešto iz višeg u niže... Sva ova značenja na neki način ne odražavaju niti izražavaju sadržaj objave Kur’ana. Vjerovatno ova riječima i simboličko značenje i u sebi izražava cjelokupan odnos koji prati Allahov govor i riječ, otkako je on Njegovo vječno svojstvo do onoga što je dato Muhammedu a. s., a preko njega cijelom čovječanstvu u Knjizi koju sada nazivamo Kur’anom.U Kur’anu se kaže:إنه لقرآن كريم فى كتاب مكنون لا يمسه إلا المطهرون تنزيل من رب العالمين ( الواقعة 77 - 80 ) بل هو قرآن مجيد فى لوح محفوظ ( البروج 21-22 ( و انه فى ام الكتاب لدينا لعلى حكيم ( الزخرف 4 (Iz ovoga se vidi da, kada počinje bivati objavljivan Poslaniku, a poslije čovječanstvu, vječni Božiji govor, ima poseban način objave koji nije usporediv ni sa čim, tako da se ovi izrazi kojima se iskazuje objavljivanje i davanje Kur’ana ljudima moraju uzimati u simboličkom značenju, ili, u najmanju ruku, u značenju nama nepoznatoga odnosa. Za početak objave ili vremenski početak objavljivanja ajeta Kur’ana ili cijelog Kur’ana kaže se:-شهر رمضان الذى أنزل فيه القرآن هدى للناس و بينات من الهدى و الفرقان ( البقرة 184)إنا أنزلناه فى ليلة مباركة إنا كنا منذرين ( الدخان 2)إنا أنزلناه فى ليلة القدر ( القدر 1)U navedenim ajetima je naznačeno da je Kur’an objavljen:* u mjesecu ramazanu,* u blagoslovljenoj noći, i * da je ta noć Noć Kadra.U ajetima nije izričito navedeno da li je Kur’an objavljen sav odjednom ili ovi ajeti znače početak objavljivanja. Ova nejasnost proizilazi iz apsolutno jedinstvenog stava da riječKur’an znači čitav Kur’an ili dio Kur’ana, odnosno onih nekoliko prvih objavljenih ajeta. Faze objavljivanja Kur`ana Postoji nepodijeljenja suglasnost u pogledu stava da je Kur’an objavljivan postepeno i da je prvo pohranjen:a) u Skrivenoj knjizi Kitab el-Meknun b) u Ploči neuništive memorije - Levh el-Mahfuzc) Matičnoj knjizi – Umu `l-KitabNesumnjivo se vidi da je prvo pohranjivanje Kur’ana kao vječne Allahove riječi bilo u Skrivenoj knjizi, Ploči memorije i na Matičnoj knjizi, te da je ovo prva objava Kur’ana.Drugo objavljivanje je preuzimanje Kur`ana iz ovih pohranjenih knjiga i njegovo prenošenje odnosno dostavljanje Muhammedu a.s. direktno. Kako riječKur`an može značiti dio Kur`ana odnosno nekoliko ajeta kao i kompletan Kur`an ima autora koji smatraju da je postojalo i treće objavljivanje Kur’ana* iz Levhi- Mahfuza na nama najbliže nebo /Zemlji najbliže nebo/ Semau`d-dun`ja , a zatim opet postepeno u toku dvadeset i tri godine Muhammedu a.s.* Ovdje susrećemo i manje uvažavano mišljenje da je Kur`an u toku dvadeset i tri godine svake godine u mjesecu Ramazanu, u Mubarek noći Lejletu `l-Kadr, spuštan na nama najbliže nebo onoliko koliko je trebalo Muhammedu a.s. objaviti za tu godinu. Za njih je Kur’an odjednom objavljen, odnosno spušten, iz knjiga u kojima je prethodno pohranjen u Mubarek noći (Lejletu’l-kadra) mjeseca ramazana na nama najbliže nebo /Es-semau`d-Dun’ja/ u Kuću Božije veličine, moći i časti – Bejtu`l-`Izzeti, što dokazuju rivajetom koji doseže do Ibn el-Abbasa, ali se ne veže za Poslanika Muhammeda a. s. izravno. Međutim, kako nema nijednog drugog teksta o ovome niti mu se može dokazati vezanost za tradiciju israilijjata, a stoga što su to stavovi ashaba Božijeg Poslanika, njihova valjanost je jača od slobodnog stava, pa se znanstveni sud ovog hadisa tretira kao da je direktno vezan sa iskazom samoga Poslanika. Ovo je poznato u praksi i nauci o hadisu. Rivajeta o tome ima više i svi su sahih predaje. Postepeno objavljivanjeتنزيل الكتاب من الله العزيز الحكيم ( الجاثية 2) Iz ovog ajeta vidi se da je Kur’an objavljivan postepeno. Sama riječtenzil koja je također i jedno od vlastitih imena Kur’ana označava njegovo svojstvo postepenosti, ono što je postepeno objavljeno, od Allaha Dž. š. pohranjeno u Levhi-mahfuzu, zatim, prema nekim autoritetima, na nama najbliže nebo, zatim postepeno u svojoj vremenskoj dimenziji objavljivano Muhammedu a. s. prema prilikama, potrebi i situacijama. Objašnjenje i razloge postepenog objavljivanja Kur’ana na srce poslanika Muhammeda a. s. možemo naći u slijedećim ajetima, a neke naznake i u već navedenim ajetima.و قال الذين كفروا لو لا نزل عليه القرآن جملة واحدة كذلك لنثبت به فؤا دك و رتلناه ترتيلا ( الفرقان 32) Iz ovog ajeta se da razumjeti svrha i razlog postepenog objavljivanja Kur’ana. Samo oni koji su zanijekali Allaha mogu postavljati pitanje zašto Kur’an nije odjednom objavljen. Njihovo pitanje nije samo sebi svrha, jer i da im je Kur’an objavljen odjednom, u jednom svesku, oni bi ga opet nijekali, ali ne bi postavili ovakvo pitanje. Narodi koji su prije primali objavu odjednom smatrali su da i Allah Dž. š. mora slijediti njihovu logiku i da se mora prikloniti njihovim razlozima. U postepenom objavljivanju Kur’ana leži i odgovor zašto Kur’an nije zagubljen ili prepravljan, ili zašto Kur’an nije knjiga koja je izvan života (što je bio slučaj sa prethodnim objavama i što je djelomično uvjetovalo slanje posljednje objave) Evo još nekih razloga postupnosti objavljivanja Kur`ana: 1. Učvršćenje srca Muhammeda a. s. i jačanje misije poslanstvaMuhammed a. s. je počeo primati Kur’an u svojoj četrdesetoj godini. Trebao je primiti Objavu, usvojiti je i znati. U Kur’anu se na više mjesta navodi da je i za njega Kur’an prije bio nepoznanica, ali je Muahmmed a. s. odmah nakon prvih ajeta, vidio u njemu snagu. I prije je Muhammed a. s. putem istinitih viđenja i viđenja u snu imao nagovještaja da će raditi nešto od velikog značaja. Muhammed a. s. ne bi odjednom mogao primiti i usvojiti cijeli Kur’an.Kur’an je knjiga pravnih propisa. Propise je Muhammed a. s. trebao prvi primiti, usvojiti ih, naučiti, pa onda vjernike i sljedbenike poučavati, kao što znamo da je poučavao ashabe istinama ojačane vjere i njezinim obredima (ibadetima). Kur’an je knjiga moralnih načela. Poslanik je najprije trebao primiti ta načela, pa ih, nakon što ih usvoji i prouči, njima podučiti druge.Muhammed a. s. je čovjek - poslanik. Kao čovjek i poslanik, od prvoga dana Objave do kraja života on se morao boriti da istina prodre i pobijedi, da uđe među narod i da je ljudi prime. Muhammed a. s. se i kao čovjek i kao poslanik za cijeloga svoga poslaničkoga života borio protiv sila koje su sprječavale prodiranje Allahove Dž. š. riječi među ljude. U toj borbi Muhammedu a. s. je često trebala pomoć i podrška od strane Allaha Dž. š. Često se u Kur’anu naglašava da on, Poslanik, nije ostavljen, nije napušten, da će uspjeti, da će Kur’an i on pobijediti, da je Allah svemoćan i da će nadvladati, da će Allahova riječbiti pobjednička i slično. 2. Olakšano prihvatanje Kur’ana i propisa od strane Poslanikovih sljedbenika Evo nekih razloga postepenog objavljivanja Kur’ana vezanih za sljedbenike Muhammeda a. s.Sljedbenici Muhammeda a. s. su ljudi koji su rođeni u Džahilijjetu, odrasli u običajima Džahilijjeta (predislamskim običajima), stekli navike i način života ljudi Džahilijjeta. Trebalo je te ljude postepeno odvajati od takvoga načina života i uvoditi ih u život kakav propisuje islam.Sljedbenici Muhammeda a. s., su ljudi koji su prihvatali islam kao svoj životni put i izbor pa su nastojali ne samo osloboditi se onoga što nije valjalo u Džahilijjetu, već što brže naučiti Kur’an i usvojiti upute. Poznat je veliki broj onih sljedbenika koji su napamet učili sve što je objavljeno i to odmah prepisivali, bez obzira na to što je i sam Muhammed a. s. imao posebne pisare Objave.Ashabi - sljedbenici Muhammeda a. s. prihvatali su obredne i pravne propise i nastojali ih naučiti, primjenjivati u životu i druge poučavati, a to je dug proces i put i to se nije moglo odmah sve uraditi.Sljedbenici Muhammeda a. s. su, kao što je poznato, pratili Poslanika u njegovoj misiji, pomagali mu na sve načine i borili se zajedno s njim. Borili su se za Istinu, dajući i svoje živote. I njima je u konkretnim situacijama trebala podrška koju su često dobijali. 3. Odgovor na situacije i izravna pitanja. Praćenje situacija i događanjaKur’an je knjiga života. On rješava probleme koji se dešavaju u životu i one koje događaji donose. Onako kako su se problemi javljali, tako su i rješavani, izravnom Allahovom intervencijom na događaj. Takvi primjeri se često susreću u Kur’anu, bilo da je Allahov sud o događajima bio izravan odgovor na pitanje ashaba - učesnika u događaju, bilo da se daje sud o situaciji u kojoj su se našli. Najčešće su to bila izravna pitanja: ”Pitaju te, o Muhammede, o trenutku smaka, o planinama, o Zu’l-Karnejnu, o Ruhu, o ratnom plijenu, o onome što im je dozvoljeno, o siročadima, o mjesečnom pranju kod žena, šta da dijele, o opojnim sredstvima i zaradama na lagodan način, o mjesecima u kojima je rat zabranjen i borbi u njima, o mjesečevim mijenama.” Na sve je ovo Kur’an davao odgovore. Kao što je davao objašnjenje situacija i učesnike u njima, tako je davao i sud o samim situacijama. 4. U postepenom objavljivanju Kur’ana je dokaz da je on Objava od Allaha, Gospodara svjetova Ako se sa bilo kog aspekta pomno analizira sastav Kur’ana, dolazi se do zaključka da je ovakav mogao doći jedino od strane Allaha, Gospodara svjetova. Pogledamo li njegov stil, jednak i kada govori o Džennetskim ljepotama i vrtovima ili kada govori o moralnim propisima, uvidjet ćemo da je svaka riječnezamjenjiva i da se ne može nadomjestiti ni sličnom uzetom iz samog arapskog jezika. Ne mogu se mijenjati ni sinonimi po značenju koje sam Kur’an upotrebljava. Uzmimo riječi: بعث و ارسل . To su riječi koje se u Kur’anu često upotrebljavaju u značenju poslati, ali se nigdje ne mogu zamijeniti jer se odmah gubi suptilno značenje koje one imaju kada se nalaze na mjestima na kojima su Objavom postavljene. Pogledajmo samo različite stilove koji su uočljivi kod cijelih sura kao različita vrsta stila kada se govori o različitim, ali i istim sadržajima! Kur’an, kada govori o istim događajima, o Musau a. s., na primjer, u suri Taha i suri El-Kasas, ne govori na isti način. Vrijedno je usporediti stil četiriju sura poredanih jedna do druge - Isra, Kehf, Taha i Merjem. Sve sure su različita stila. Stilove Kur’ana najlakše ćemo sagledati ako pogledamo načine završetaka pojedinih ajeta ili stilove nekih sura. Ovakav način objavljivanja zahtijeva postepenost. Tu se najbolje vidi bogatstvo i široka lepeza izraza. Zato se i kaže da je Kur’anski izraz, stil, sadržaj, kao i sveukupna struktura, sve skupa mu’Džiza! To se jednostavno prevodi kao nemogućnost čovjeka da napravi nešto slično po bilo kom osnovu. Tako se bar definira pojam mu’Džize u nauci o Kur’anu. O mu,Džizi Kur`ana na drugom mjstu će biti posebno riječi. ZaključakKur’an nije došao odjednom. Dakle, ponekad je objavljivana po jedna sura, ponekad jedan ajet ili više ajeta odjednom, a ponekad samo dio ajeta. Dokazano je i objavljivanje i nekoliko riječi kao i jedne riječi. Nauka koja proučava šta je i kako, te kada, objavljeno nudi čitav redoslijed objavljivanja. Zna se da je prvih pet ajeta sure El-Alek objavljeno na samom početku objavljivanja. Prema svim značajnijim autoritetima, to je prvo objavljeno, a ostatak ove sure objavljen je skoro desetak godina poslije. I tako čitav Kur’an. To nije mogao raditi čovjek. To nije jedan slučaj, već je tako sa cijelim Kur’anom. To jedno božansko tkanje Kur’ana i ugrađivanje ajeta na mjesta gdje trebaju biti niko osim Allaha Dž. š. i nije mogao uraditi. Kada su obajvljivani samo dijelovi ajeta od jedne ili dvije i više riječi, a Poslanik naredio gdje trebaju biti stavljeni vidi se da je to i bilo tu, oduvjek. Zato je sam Muhammed a. s. pisarima Objave govorio da određeni ajet stave na njegovo mjesto u Objavi koje mu je od Gospodara Najljepšeg govora određeno. Stoga je redoslijed sura i ajeta tevkifi - dat i od Allaha uspostavljen. Ovaj red se ne može više mijenjati nikakvom ljudskom intervencijom.2. a šta ti misliš šta je Noć Kadr?A ko će te podučiti, o Vjerovjesniče, kakva je to noć i koja joj je vrijednost?[1] Vrijeme noći Kadr nije precizno određeno. Pejgamber je ashabima kazao da je ona u trećoj trećini ramazana, i tro u nekoj od neparnih noći te trećine.Ibn Abbas je mišljenja da je riječo 27. noći na osnovu nekih svojih razmišljanja i analiza, koje su zanimljive. naime, on tvrdi da sura ima 30 riječi a da je riječhije – ona, misli se na noć Kadr, 27. po redu. Ili arapsko forma sintagme lejletu `l-kadr ima devet harfova a tri puta se spominje u suri, što konačno iznosi opet 27.Međutim, mnogi smatraju da je tajna neodređivanja precizno koja je to noć u tome da se ona što više traži, kao: - onaj sahat u petku u kojem je dova kabul; - središnji namaz među pet dnevnih namaza na koji treba posebno obratiti pažnju; - najveće ime Allahovo, uz koje je dova kabul; - u kojem je ibadetu najveće Allahovo zadovoljstvo; - u kojem je grijehu najveća Božija srDžba; - ko je evlija među Božijim robovima; - koja je dova kabul; - čas smrti...Pejgamber je h. Aiši preporučio da u toj noći, kada bi znala koja je, uči ovu dovu:Allahumme inneke afuvvun tuhibbul-afve va`fu anna...3. Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci -Ta Noć Kadr je takva da je jedno dobro djelo u njoj učinjeno vrjednije od istog tog djela činjenog hiljadu mjeseci u kojima te noći nema.Ibn Džerir iznosi od MuDžahida koji kaže: U Benu Israilu je bio neki čovjek koji je provodio noć u ibadetu sve dok ne svane, a potom se borio protiv neprijatelja cijeli dan dok se ne smrkne. Tako je čino hiljadu mjeseci, pa je Allah objavio: Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci!, u kojima je djelovao taj čovjek.4. meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake,U ovoj noći, jedan za drugim, silaze meleki i Džibrili-Emin, na Zemlju, po zapovijedi Gospodara svog, a zbog svake stvari koju je Allah odredio za narednu godinu, i sa svakim dobrom za pokorne, kojima selame nazivaju, za njih oprost grijeha mole i dovu čine. U literaturi se melek Džibril opisuje kao ogromni melek. Mogao bi nebesa i Zemlju progutati kao lokumu. Glava mu je pod Aršom a noge na dnu sedme zemlje. Ima 1000 glava, svaka veća od dunjaluka. Svaka glava ima 1000 lica, svako lice po 1000 usta, u svakim ustima po 1000 jezika, svaki jezik tespih čini Allaha na 1000 načina tespšiha, tahmida i temDžida, a svaki jezik to čini jezikom različitim od onih drugih.Kada se njegova usta otvore da tespih čine svi nebeski meleki na seDždu padnu, bojeći se da ih ne spali nur njegovih usta, a on tespih čini od jutra do mraka.Te noći on oprost moli za postače ummeta Muhammedova, a.s., svim tim ustima, sve do zore.On silazi u društvu ogromnog broja meleka, i salavat i selam donose na svakog Božijeg roba koji stojeći ili sjedeći Allaha zikr čini.5. sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.Ona je sami selamet i hajr sve dok traje, od njenog početka do pojavljivanja njene zore. Imam Ebu el-Lejs, r., kaže:Najmanji broj rekata kod namaza salatu lejletil-kadr su dva, najveći hiljadu a srednji broj je stotinu. Osrednja mjera učenja na kiraetu svakog rekata jeste: nakon Fatihe Inna enzelnahu (1 puta) i Kul huvallahu ehad (3 puta). Selam se predaje na svaka dva rekata, a iza selama se donese salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s. Onda se ustaje i nastavlja dok se ne završi stotinu rekata, ili manje ili više od toga. Nagrada za to je ona koju Uzvišeni pojašnjava u ovoj suri, ili ona koju Pejgamber nagovještava u svojim hadisima. Ovaj se namaz može klanjati i u Džemaatu, bez ezana i ikameta...
--------------------------------------------------------------------------------
[1] (Pitanje je ovdje u svrhu isticanja njene ogromne vrijednosti.) Bh Muslim Monitor/miztuzla.com
 Citiraj ovaj tekst na tvom sajtu | Pregleda: 2304
|
