Fenomen Bugari: Dani na promociji nove knjige hafiza Sulejmana Bugarija
Petak, 14 Septembar 2007
Postali smo drvendurasti Sulejman Bugari je stekao slavu držeći islamska predavanja, koja često posjećuju i nemuslimani. Vijest da će negdje gostovati, bez obzira na to da li je riječo studentskom domu, mesDžidu neke Džamije ili nekom od udruženja za borbu protiv narkomanije, uvijek privuče ogroman broj posjetilaca. Ponekad ga smatraju jednim od vodećih vehabijskih ideologa u Bosni i Hercegovini, iako s vehabijama nema nikakve veze. Hafiz Sulejman Bugari je neposredan i srdačan, a ljudi mu ponekad pripisuju i natprirodne, iscjeliteljske sposobnosti. Prošlog četvrtka je u prepunoj sali Doma mladih u Sarajevu promovirana njegova druga knjiga
Eldin HaDžović
Ako je suditi po broju posjetilaca jedne književne promocije, onda je predstavljanje druge knjige hafiza Sulejmana Bugarija Mi smo jedan drugome najbolji poklon definitivno književni događaj godine. Broj posjetilaca promocije, naravno, nije relevantan književni kriterij, ali do posljednjeg mjesta ispunjena koncertna dvorana sarajevskog Doma mladih, računajući tu i galerije, najviše govori o popularnosti autora, kakvu elitni izabranici bosanskohercegovačke pisane riječi uglavnom mogu samo sanjati. Ako tome dodamo i podatak da je Bugarijeva prva knjiga Vratimo se gospodaru već doživjela jedanaesto izdanje, komotno možemo dati za pravo Ervinu Jahiću, uredniku zagrebačkog časopisa Poezija, koji je ustvrdio da je Sulejman Bugari najtiražniji bosanskohercegovački savremeni autor. Pisac NeDžad Ibrišimović, jedan od Bugarijevih promotora, također je primijetio istu stvar: "Sjećam se kako sam prije rata u ovoj istoj sali s 22 druga pjesnika čitao pred 22 čovjeka."
Priznaj, bit ćeš priznat Ispred nekada najbitnije koncertne dvorane u Sarajevu je dobar sat pred početak promocije već bilo okupljeno dosta svijeta - baš kao da se u Domu mladih upravo održava tonska proba Indexa. Gabaritni zaštitari, vraćajući ljude s ulaza, ljubazno upozoravaju okupljene da je promocija zakazana za 20:00 časova, te da će gosti moći ući pola sata ranije. Sitna kiša vlažila je kose gostiju i vratove uvučene u okovratnike, no na njihovim licima nije bilo nervoze, nije bilo živčanog cupkanja, proklinjanja lošeg vremena ili odustajanja - na platou Skenderije strpljivo se čekao zakazani čas.
Dođe vrijeme ulasku i gosti - među kojima ima i mladih i starih, ufitiljenih u kravate i ležerno odjevenih, pokrivenih muslimanskih žena u pratnji ozbiljnih supruga, studenata i znatiželjnika svake vrste - smjerno, kao u kakav hram, ulaze u Dom mladih, nazivaju selam jedni drugima i na pultovima u predvorju odmah kupuju knjigu poštovanog hafiza po promotivnoj cijeni od 20 KM. "Knjigu možete kupiti u svim knjižarama", objašnjavaju akviziteri, uz opasku da je u knjižarama tri marke skuplja.
S korica knjige se, djelimično skriveno rukama, smiješi lice Sulejmana Bugarija, ovjekovječeno majstorskom rukom fotografa Zijaha Gafića. "Mi smo jedan drugom najbolji poklon", poručuje hafizov zagonetni osmijeh. Priznajem, nisam siguran o kakvom se poklonu radi. Na koji se način obavlja ta transakcija? Uzimam knjigu i s korica čitam objašnjenje: "U potrazi za materijalizmom izgubili smo dušu. U trci za ovim svijetom gubimo onaj svijet. Biramo prolaznost umjesto vječnosti. Postali smo nekako drvendurasti." Drvendurasti! šta to znači?
Na spratu se prodaju DVD-i hafizovih govora, predavanja, dersova. Deset maraka. "Priznaj, bit ćeš priznat", jedan je od naslova. Na omotu DVD-a se opet smiješi Bugarijevo lice, njegove ispružene ruke su u prvom planu, oči mu na slici imaju gotovo molećiv pogled.
Na galeriji goste dočekuju članovi nevladine organizacije - tačnije kluba - Ne-ovisnost, koju su osnovali bivši ovisnici o teškim drogama. "Hafiz Sulejman Bugari nam je izuzetno pomogao. Pokazao nam je kako da se okrenemo vjeri i kako da se riješimo belaja. Kroz prijateljski razgovor nam je pokazao da je vjera pravi put. Ja sam pokušavao na svaki način, tek sam nakon spoznaje vjere uspio da se skinem s heroina. Čitao sam knjigu, hafiz se dosta posvetio problemu narkomanije. Mislim da je njega Gospodar počastio mogućnošću da nam pomogne. Kad posjeti naš centar, imam osjećaj da zrak treperi po pet dana", ispričao nam je Tarik Karačić, projekt-menaDžer kluba.
Dimnjačar Bugari Sala je već ispunjena do posljednjeg mjesta i čekala se riječpromotora. Pojava hafiza Bugarija je izazvala frenetičan aplauz iz publike. Mustafa Cerić, reisul-ulema Islamske zajednice BiH, nikad neće uživati status pop-zvijezde, ma koliko se trudio, dok je Bugari popularan kao Sami Yusuf, a da nije nikakav pjevač. Razgovarajući s posjetiocima, dolazimo do zaključka da je dobar dio njih došao u Dom mladih misleći da će slušati Bugarijevo predavanje. No, na njihovu žalost, Bugari je najmanje govorio. O njemu su te večeri najljepše govorili: NeDžad Ibrišimović, književnik, Emir HaDžihafizbegović, glumac i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ervin Jahić, urednik zagrebačkog časopisa Poezija, Minka Memija, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Ahmed Alibašić, profesor FIN-a.
"Prije nego što sam došao na promociju, razmišljao sam kojom bih riječju mogao opisati hafiza Bugarija. Mislio sam reći - edukator. Pa mi to nije bilo dobro. Onda sam mislio - misionar. Nije ni to. Onda - Božiji rob. Svi smo Božiji robovi, nije ni to. A onda sam se dosjetio - hafiz Bugari je dimnjačar!", rekao je Emir HaDžihafizbegović, izazivajući salve smijeha iz publike. A onda je pojasnio: "Dimnjačar, zašto da ne? On je taj koji je na sebe preuzeo ulogu dimnjačara koji će pročistiti naše duše."
"Knjiga je namijenjena mladim muslimanima koji misle da postoji nešto više od materijalnih vrijednosti i nešto uzvišenije od čilnosti", hvalila je profesorica Memija, a profesor Ahmed Alibašić je isticao jasnost i žanrovsku heterogenost Bugarijeve knjige. "Hvala hafizu što je na svoja leđa primio dobar dio tereta namijenjenog nama", ozbiljno je dodao.
NeDžad Ibrišimović je, pak, objašnjavao kako nam "nedostaje religijske duhovnosti", dodajući: "Ne vidim da je neko po Sarajevu pokupio više sevapa od hafiza Bugarija, osim, možda Dine Merlina." Ibrišimović je u hvalama otišao možda i najdalje, izjavivši da je "Sulejman Bugari učinio više na promoviranju bratstva i jedinstva nego i sam Josip Broz Tito", što je izazvalo nove salve smijeha iz publike.
A onda je riječuzeo hafiz, zvijezda večeri. Sve se živo umirilo. Bugari, za razliku od svojih promotora, nije govorio o knjizi. Odlučio se na kratko predavanje koje bi ponijelo radni naslov Kakvi smo to ljudi. Podsjetio je na hadis (predanje o Poslaniku Muhammedu, prim. E. Ha.) u kojem se jedan od vjernika požalio Muhammedu da ga nervira komšija, da ga očima ne može smisliti. Na to mu je Muhammed rekao da, umjesto što kinji komšiju, sve svoje stvari izbaci iz kuće i da čeka reakcije. Ispostavilo se da su sve ostale komšije bili radosni, misleći da se nesretnik napokon seli. "Vidiš", podučio ga je Poslanik, "nisi se zapitao je li problem u tebi. U tebi je problem, ne u tvom komšiji."
Knjiga Mi smo jedan drugom najbolji poklon zapravo je zbirka intervjua koje je Sulejman Bugari dao za radio, televiziju ili neki printani medij. Uglavnom sadrži priče slične gore opisanoj, a njihova je draž, pa čak i za one koji nisu vjernici, i u tome što je Sulejman Bugari izrazito sugestivna osoba. Vrlo sličan onim uličnim propovjednicima, tumačima Biblije i ostalih svetih knjiga, kakvi se mogu naći na trgovima svjetskih metropola. Njegova facijalna ekspresija je jednako uvjerljiva kao i riječi koje je Ervin Jahić okarakterizirao kao "pulsirajući, živi islam".
Hafizove metafore su proste, za razliku od standardnih klerikalnih priča, primjeri su vrlo plastični: on običava savjetovati vjernicima da sami sebe nazovu s "fiksnog na mobilni", prema njemu, "makadamski put vodi do Dženneta (Raja), a autoput do Džehennema (Pakla)"; od vjernika zahtijeva da "naprave zasjedu šejtanu (đavolu)", da "mobiliziraju meleke (anđele)" i tome slično. Njegova najveća prednost, po skromnom sudu autora ovog teksta, je u tome što se na predavanjima Sulejmana Bugarija nikada ne može čuti izravna prijetnja Džehennemskom vatrom, Božijom srDžbom, te raznim maštovitim kaznama kojima obiluju hutbe (predavanja) vjerskih autoriteta, kao i svete knjige. Još je Alex, lik iz romana Anthonyja Burgessa Paklena naranDža, pisao kako su mu omiljeni dijelovi Biblije oni koji sadržavaju opise "dobrog starog ultra nasilja". Sulejman Bugari je praktično - paradoksalno - sušta suprotnost predoDžbe o vjerskom službeniku. Čak i kad svoje vjernike grdi, Bugari ih ne zastrašuje vječnom vatrom, vrelim uljima, vriskovima i sumpornim Džehennemskim kotlovima. On im kaže da su postali drvendurasti. Pa neka sami razmišljaju gdje su i šta su.
Biografija
Borac protiv narkomanije
Prema podacima s oficijelne stranice Sulejmana Bugarija quot;http://www.sulejmanbugari.com"), hafiz je rođen 5. oktobra 1966. godine u Orahovcu kod Prizrena. Medresu je završio u Sarajevu, gdje je upisao Teološki fakultet, današnji Fakultet islamskih nauka. S treće godine odlazi u Medinu, na Univerzitet islamskih nauka, gdje je diplomirao na Odsjeku Kur`an i tefsir 1998. Već sljedeće godine biva angažiran kao imam u Baščaršijskoj Džamiji u Sarajevu, a od 2003. godine radi i djeluje u Džematu Bijele Džamije na Vratniku, te kao koordinator svih centara za borbu protiv ovisnosti od droga u ime Rijaseta Islamske zajednice BiH. Citiraj ovaj tekst na tvom sajtu | Pregleda: 3333
Komentari (3)
1. 27-02-2008 13:53
U tome i jeste bit: služiti se jednostavnim jezikom,blagim pristupom,činiti dobro drugima i pozivati u islam.
Gosti
2. 21-11-2008 12:13
Jako mi je drago sto ovakav covjek, koji umije da priblizi vjeru ljudima,postoji...neka mu Allah Lijepi da svako dobro.
Gosti
3. 27-05-2009 20:51
KAKO LJUDI NAŽALOST IMAJU OVAKE KOMENTARE ZA SIHRIBAZA I ŠEJTANA BULGARIJA.DA NAS ALLAH SAČUVA NJEGOVIH SPLETKI,AAMMIINN
