|
Mesdžidul-aksa je prva kibla muslimanima
Od Ibn Ishaka se prenosi da je čuo Bera'a ibn Aziba, r.a., kako kaže: “Klanjali smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., okrećući se prema Bejtul-Makdisu šesnaest ili sedamnaest mjeseci, pa smo potom promijenili i počeli se okretati prema Kabi.“[1]
Hadis II Mesdžidul-aksa je druga izgrađena džamija na zemlji Od Ebu Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: “O Allahovo Poslaniče, koja je prva džamija izgrađena na zemlji?“[2] Na to mu je Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: “Mesdžidul-haram“, potom je ponovo upitao: “Allahovo Poslaniče, a zatim koja?“ Pa je odgovorio: “Mesdžidul-aksa“[3], pa je ponovo upitao: “Koliko je vremena bilo između njih?“ Poslanik je odgovorio: “Četrdeset godina.“ – još dodao: “A tebe gdje zateče vrijeme namaza ti klanjaj, zaista je (sva) zemlja mjesto za namaz.“[4] Hadis III Vrijednost namaza u Mesdžidul-aksi Od Ebu Zerra, r.a., se također prenosi da je kazivao: “Bili smo jednom prilikom sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i spominjali džamije, pa se pitali koja je bolja, Poslanikova ili džamija Bejtul-makdis? Na to nam Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: “Jedan namaz u ovoj mojoj džamiji vrijedi koliko četiri[5] namaza u Mesdžidul-aksi, a divno je to mjesto da se klanja. Skoro[6] će biti[7] da kad čovjek bude imao zemlje koliko jedan ular odakle može vidjeti Bejtul-makdis, da će mu to biti bolje od čitavog dunjaluka,“ ili je rekao: “Bolje od dunjaluka i svega na njemu.“[8] Hadis IV Treća džamija do koje je vrijedno mahsuz putovati Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne sedlaju se jahalice[9] (tj. ne putuje se radi posjete nekom mjestu radi njegove svetosti) osim radi tri džamije: Mesdžidul-haramu, Poslanikovoj džamiji i Mesdžidul-aksi!“[10] Hadis VVrijednost itikafa u Mesdžidul-aksi Od Huzejfe ibnul-Jamana, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne čini se itikaf[11] osim u tri džamije: Mesdžidul-Haramu, Poslanikovoj džamiji i džamiji u Bejtul-Mekdisu.“[12] Hadis VI Dozvola zavjetovanja da će se klanjati u Bejtul-makdisu Od Džabira ibn Abdullaha, r.a., prenosi se da je neki čovjek na dan oslobođenja Mekke ustao i rekao: “O Allahov Poslaniče, ja sam se zavjetovao Allahu da ako tebi podari oslobođenje Mekke, da ću klanjati u Bejtul-makdisu dva rekata.“ “Klanjaj ovdje!“ – reče mu Poslanik, s.a.v.s., a ovaj ponovi, pa mu Poslanik ponovo reče: “Klanjaj ovdje!“ I još jednom ponovi, a Poslanik reče: “Kako hoćeš, onda!“[13] Hadis VII Burak je prenio Poslanika s.a.v.s. iz Mekke do Bejtul-makdisa Od Enesa ibn Malika, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Doveden mi je Burak[14], (životinja bijele boje, veća i duža od magarca a manja od mazge, galopira tako da stane svojim kopitom na mjesto gdje mu dopre pogled) pa sam ga uzjahao i tako otišao do Bejtul-makdisa[15]. Potom sam ga privezao omčom kojom su vezivali svi vjerovjesnici. Onda sam ušao džamiju i klanjao dva rekata, pa sam izašao, a u tom mi je došao Džibril, a.s., sa dvije posude, u jednoj vino a u drugoj mlijeko. Ja sam izabrao mlijeko, pa mi je Džibril rekao: “Izabrao si prirodnost!“ A potom se s nama usmjerio prema nebu.“[16] Hadis VIII Mudžiza Poslanikovog noćnog putovanja iz Mekke do Jerusalema u jednoj noći Od majke vjernika Aiše, r.a., prenosi se da je kazivala: “Kada je Vjerovjesnik prenijet[17] do Mesdžidul-akse, ljudi stadoše pričati o tome, pa neki se odmetnuše nakon što su bili uzvjerovali i smatrali da govori istinu. Tako dođoše do Ebu Bekra i rekoše mu: “Vidje li ti šta bi sa tvojim prijateljem!? Umislio da je prenijet u jednoj noći do Bejtul-makdisa.“ “A je li tako rekao?“ – upitao je Ebu Bekr, a ovi potvrdiše, a on će na to: “Ako je tako rekao, onda istinu kaže!“ Ovi će na to: “Zar mu vjeruješ da je u jednoj noći otišao do Bejtul-makdisa i vratio se prije jutra?!“ “Vjerujem! Pa ja mu vjerujem nešto što je krupnije od toga. Vjerujem mu da mu dolazi objava s nebesa, noću i danju.“ Zbog toga je Ebu Bekr prozvan Siddik (Istinoljubivi).[18] Hadis IX Allahov Poslanik s.a.v.s. izabrao je prirodnost u Mesdžidul-aksi Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U noći kada sam prenijet (isra') vidio sam Musaa, izgleda pomršav, lijepe i uredne kose, izgleda kao da je iz Šenueta[19]. I vidio sam Isaa, to je čovjek (njegov ten) crvenkast, a kao da je tek izašao iz banje[20]. Najviše liči Ibrahimu, od svih njegovih potomaka. Potom su mi donijeli dvije posude, u jednoj je bilo mlijeko, a u drugoj vino, pa mi je rečeno: “Pij iz koje hoćeš!“ Ja sam izabrao mlijeko i popio ga, pa mi bi rečeno: “Izabrao si prirodnost, a da si uzeo vino, prevario bi svoj sljedbenike.“[21]
Bilježe imami Buhari (6/27, br. hadisa 4492) i Muslim (1/374, br. hadisa 525). Ovo je Muslimova verzija, a također bilježi Nesa'i, (1/242, br. hadisa 475), Ahmed (4/288, br. 18738). U jednoj drugoj verziji Buharija (40) bilježi da je Bera', r.a., rekao: “Poslanik, s.a.v.s., je kada je tek preselio u Medinu boravio kod njegovih djedova (ili je rekao kod njegovih dajdža) Ensarija, te je klanjao okrenut prema Bejtul-makdisu šesnaest ili sedamnaest mjeseci, a želio je da mu kibla bude Kaba. Prvi je put klanjao ikindiju namaz sa nekoliko ljudi (okrenut prema Kabi), pa je jedan od njih otišao i došao do jedne skupine koja je klanjajući bila na rukuu, pa im je rekao: “Allah mi je svjedok, ja sam klanjao sa Poslanikom, s.a.v.s., okrenut prema Mekki,“ pa su se i ovi, ostajući na istom mjestu, okrenuli u pravcu Kabe.“ Klanjanje prema Kabi nije bilo samo Poslanikov, s.a.v.s., sunnet, nego objava od Uzvišenog Allaha. Rekao je Allah, dž.š.: “I Mi smo promijenili kiblu prema kojoj si se okretao…“ (Sura El-Bekare, 143.) Promjena kible se po većini uleme desila šesnaest mjeseci nakon Poslanikove, s.a.v.s., hidžre u Medinu, u mjesecu redžebu, poslije podne, tačno na dva mjeseca prije bitke na Bedru. Vidi: Tefsir el-Begavi (1/162), Nevevijev komentar na Muslimov Sahih (5/13), Zadul-me'ad (3/66), Fethul-bari (1/120). Džamija je nazvana Aksa, što na arapskom znači udaljena, zbog udaljenosti između nje i Kabe. (Fethul-bari, 10/148.) Bilježi Buhari (4/177, 4/197), Muslim (1/370), Nesa'i u svojoj knjizi Es-Sunenul-kubra (1/255, br. hadisa769), Ibn Madže (1/248, br. hadisa 753), Ahmed (5/150, br. hadisa 21659). Obavijestio je Poslanik, s.a.v.s., da je nagrada namaza u njegovoj džamiji u Medini koliko hiljadu namaza u drugim džamijama; rekao je: “Jedan namaz u mojoj džamiji je bolji od hiljadu namaza u drugim, osim Mesdžidul-harama.“ Bilježe Buhari (1190), Muslim (2/2012, br. 1394), Tirmizi (2/147, br. 325), Nesa'i (5/214, br. 2899), Ibn Madže (1/450, br. 1404) koji je naveo: “Bolje od četiri namaza u njemu, tj. u Mesdžidul-aksi, i to znači da nagrada jednog namaza u Mesdžidul-aksi vrijedi koliko dvjesto i pedeset namaza. Tako je izabrao Et-Tahavi u svojoj knjizi Muškilul-asar (2/ 77). Skoro znači da to mora biti ubrzo. U knjizi El-Mustedreku (8695) stoji: ...a da neće uskoro biti... Bilježe Taberani u svojoj knjizi El-Evset (7/103, 6983), Hakim (4/509), i rekao je: “Tačan mu je lanac prenosilaca.“ S njim se složio Zehebi, a rekao je Hejsemi u svojoj knjizi Mudžme'uz-zeva'id (4/10): “Njegovi prenosioci su oni koji prenose u Sahihul-Buhari ili u Muslimu''. Albani je u svojoj knjizi Es-Semerul-mustetab (1/548) naveo: “Tako je kao što su rekli“, i u knjizi Es-Sahihe (6/954): “Ovo je najispravniji hadis u kojem se govori o vrijednosti namaza“. Vidi također: Temamul-minneh (294). To znači, po većini uleme, da ostale džamije nemaju čast da bi se posebno posjećivale, (Nevevijev komentar na Muslimov Sahih, 9/239). Rekao je Et-Tajbi: “Ovaj hadis je obligatniji nego da je kazana izričita zabrana za posjetu ostalih džamija, jer kao da je rekao: Nije ispravno namjeriti posjetu nekoj džamiji radi njene posebnosti osim navedene tri džamije.“ (Fethul-bari 3/77.) Bilježe Buhari, 4/491, br. 1189, Muslim, 2/1014, br. 1379, Ebu Davud, 2/216, br. 2033, Nesa'i, 2/37, br. 700, Ibn Madže, 1/452, br. 1409. Itikaf se ne čini osim u džamijama, jer je Allah, s.w.t., rekao: “Sa ženama ne općite dok ste u itikafu u džamijama; to su Allahove granice i ne približujte im se; tako Allah ljudima objašnjava znamenja Svoja, kako bi se Allaha bojali.“ (Sura El-Bekara, 187.) Boravak u džamiji radi itikafa se dakle ne čini u nekoj određenoj džamiji niti je zabranjen u nekoj drugoj. Oko ovog postoji razmimoilaženje, tako Huzejfe navodi sljedeće: “Nema itikafa osim u tri džamije: u Mekki, u Medini i u Aksi.“ Po ovome možemo zaključiti kako je uzvišeno mjesto i velika nagrada za ove tri džamije. (Umdetul-kari, 11/141.) Biljže Tahavi u svojoj knjizi Šerhul-muškil, 1500, El-Ismaili u svojoj knjizi El-Mu'džem, 2/112, br. 345, Bejheki u svojoj knjizi Es-Sunenul-kubra, 4/316. Rekao je Ibn Tejmije u poglavlju o Postu u Šerhul-umdeh, (2/724): “Lanac prenosilaca mu je dobar“, i rekao je Zehebi u svojoj knjizi Sijeru e'lam en-nubela' (15/81): “Vjerodostojan hadis sa jakim lancem prenosilaca.“ Ebu Davud, 2/255, br. 3305, Bejheki u Es-Sunenu, 10/82, br. 6026, Ahmed, 3/363, br. 14981, Abd ibn Hamid, 1009, Ed-Darimi,, 2339. Abdulhakk el-Ušbejli navodi u Mukaddimetu el-ahkam es-sugra (742) da je vjerodostojnog lanca prenosilaca. Ibn Dekik el-I'd u El-Iktirahu (112) navodi da je vjerodostojan, a Ibn-Mulkan u Tuhfetul-muhtadž navodi da je vjerodostojan ili dobar. Albani ga ocijenio vjerodostojnim u Irvaul-galil (2579), navodeći da mu je sened tačan po uvjetima imama Muslima. Ebu Davud ga ocijenio vjerodostojnim (3305), a El-Vadi u Es-Sahihu el-musnedu (266) navodi da je vjerodostojan po uvjetima imama Muslima. U hadisu je zanimljiva Poslanikova, s.a.v.s., preporuka i razjašnjenje da će ispunjavanje zavjeta biti ispunjeno ako klanja u Mesdžidul-haramu. To znači da je dozvoljeno prihvatanje onoga što je bolje na uštrb nečeg što je dobro, jer je bolje klanjati u Mesdžidul-haramu, a ne suprotno. Burak je ime životinje koja izgleda manja od mazge a veća od magarca, i na njoj je Poslanik, s.a.v.s., jašući išao na noćno putovanje, tkz. isra i miradž. Nazvana je ovim imenom zbog njegove izrazito svijetle i sjajne boje, a po nekima zbog ogromne brzine (pošto je od istog korijena i riječ munja). Bejt znači kuća, a makdis znači čist, znači mjesto gdje se čisti od grijeha. Buhari, 3887, Muslim, 1/145, br. 162, i ovo je njegova verzija, Ahmed, 6/216, br. 3499. Upotrijebljena riječ je usrije, što znači putovati noću, a riječi mi'radž nastala je od riječi u'rudž, što znači uzdizanje. Prenijet znači da ga je Burak prenio, noseći ga na sebi, iz Mesdžidul-harama u Mekki do Mesdžidul-akse u Jerusalimu. Desilo se to u mjesecu rebiul-evelu na godinu prije Hidžre, shodno mišljenju većine, a Ibn Hazm prenosi da oko ovoga vlada koncenzus. (U'mdetul-kari, 17/27.) Hakim, 3/62, br. 63, ocijenio ga vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi u Et-Telhisu, Bejheki u Delailu en-nubuve, 2/246, br. 652, Ebu Nuajm u Marifetu es-sahabe, 1/82, br. 62, Ibn Asakir, preko Ebu Nuajma, 30/55, Albani ga ocijenio vjerodostojnim u Es-Silisile es-sahiha, 306. Pleme u Jemenu poznato po tome što su izrazito visoki. Tj. kao da mu je kosa mokra. Buhari, 4/186, br. 3394, ovo je njegova verzija, Muslim, 1/154, br. 168, Tirmizi, 5/300, br. 3130, i rekao je da je vjerdostojan, Ahmed, 2/281, br. 7776. Citiraj ovaj tekst na tvom sajtu | Pregleda: 1258
Samo registrovani korisnici mogu pisati komentare. Molimo registrujte se ili prijavite na sajt. |